Velika subota - liturgijski vodič

Donosimo vam liturgijski vodič za Vazmeno bdijenje.

„Što je ovo danas? Velika tišina na zemlji, velika šutnja i samoća, velika smirenost jer Kralj spava. Zemlja se prestrašila i zašutjela, jer je Bog u tijelu usnuo i probudio pomrle od početka svijeta. Bog je umro u tijelu i oživio podzemlje.“

        Ovo su snažne riječi iz Drevne homilije na Veliku i svetu subotu koju liturgija Crkve donosi kao drugo čitanje u Službi čitanja, a koje najbolje dočaravaju htjenje Crkve da razmatra i osluškuje ovaj sveti dan Kristova grobnog mira. Ranije je Crkva nalagala strogi post i nemrs i na današnji dan, dok se danas tek preporučuje obdržavanje „pashalnog posta“ do Vazmenoga bdjenja. Velika subota je prožeta tišinom u kojoj se tuga miješa s nadom i iščekivanjem. Kulminacija Velike subote i čitavog svetog vazmenog trodnevlja, odnosno vrhunac cijele liturgijske godine, svih Gospodnjih svetkovina i blagdana, svih blagdana i spomendana svetaca i Gospe jest majka svih bdjenja, bdjenje nad bdjenjima - Vazmeno bdjenje.

        Nema obreda s tako dubokom liturgijskom simbolikom koja sažima čitavu našu teologiju što prožima cijeloga čovjeka, iz koje progovara cijela povijest spasenja od Adama i Eve pa sve do katekumena koji se tu večer čiste i bivaju spašeni u kupelji krštenja. Ne postoji ništa bolje, veće, svetije ni sadržajnije što nam sveta majka Crkva može ponuditi. Razmatranje riječi, gesta i simbola ove svete noći mora promijeniti čovjeka, mora u nama izazvati divljenje i zahvalnost, obraćenje i ponovno posvješćivanje krsne milosti kojom smo postali djeca Božja. Iako je riječima neopisivo teško izreći svu dubinu i sadržajnost večerašnjega slavlja, preporučam pročitati lijepi tekst fra Augustina Čordaša o Vazmenom bdjenju (klikni ovdje). Budući da sva raskoš liturgijskih čina obreda Vazmenog bdijenja ipak zahtijeva određenu pripremu, pa i vježbu od strane asistencije i svećenika, u nastavku slijedi skraćeni shematski prikaz slavlja kao i popis onoga što treba prirediti za slavlje kako bismo što mirnije i staloženije mogli aktivno participirati u Vazmenom bdjenju.

        1. PRIPREMITI:

        1. Posuda za oganj, drva, kliješta

        2. Svijeće za narod, asistenciju i svećenika

        3. Uskrsna svijeća

        4. Svijeća za pripaliti uskrsnu svijeću te svijeće na oltaru

        5. Pisaljka

        6. Kuglice od tamjana

        7. Svjetiljka

        8. Zvučnik i mikrofon

        9. Kadionica i lađica

        10. Zvona

        11. Krsni studenac

        12. Škropilo

        13. Ulje krizme

        14. Red pristupa odraslih u kršćanstvo

        15. Limun, vrč s vodom i lavor

        2. TIJEK SLAVLJA:

        a) SLUŽBA SVJETLA
        1. Svjetla su u crkvi ugašena, a oganj već gori ispred crkve. 
        2. Svećenik i asistencija dolaze do ognja, svećenik pozdravi prisutne te blagoslovi oganj.
        3. Zatim pisaljkom na uskrsnu svijeću ureže predviđene znakove te u nju zabode pet zrna tamjana i zapali uskrsnu svijeću blagoslovljenim ognjem. U praznu kadionicu kliještima se stavi oganj i tamjan. 
        4. Svećenik tri puta zapjeva Svjetlo Kristovo, a narod odgovori Bogu hvala. Nakon drugog zapjeva asistencija pripali svoje svijeće o uskrsnu svijeću te proslijedi to svjetlo ostalom narodu. Prema Obredniku Velikog tjedna, svjetla u crkvi se pale kada svećenik i treći put, ovaj put pred oltarom, zapjeva Svjetlo Kristovo. No prema liturgiji u bazilici Svetoga Petra tada se pali samo dio nužnih svjetala, dok se ostala svjetla pale na svečani Slava Bogu na visini. 
        5. VAZMENI HVALOSPJEV – uskrsna se svijeća postavi na stalak, zatim se okade svijeća i knjiga s hvalospjevom. Narod sluša Vazmeni hvalospjev stojeći sa zapaljenim svijećama u rukama. 

        b) SLUŽBA RIJEČI
        1. Ugase se svijeće i slijede čitanja iz Staroga zavjeta. Najprije se pročita čitanje, otpjeva psalam, a svećenik zaključi zbornom molitvom. 
        2. Nakon posljednjeg čitanja iz Staroga zavjeta, pripadajućeg psalma i molitve, svećenik zapjeva SLAVA BOGU NA VISINI – pale se svijeće na oltaru i zvone zvona. Svećenik izmoli zbornu molitvu nakon koje slijedi čitanje Poslanice svetoga Pavla apostola Rimljanima.
        3. Nakon Poslanice pjeva se svečana Aleluja s psalmom Zahvaljujte Gospodinu. Slijedi navještaj Evanđelja koje se kadi, ali se ne nose svijeće. 
        4. Homilija

        c) KRSNA SLUŽBA
        1. Svećenik i asistencija odlaze do krsnog zdenca gdje se predstave katekumeni, ukoliko ih ima.
        2. Pjevaju se litanije. Zbog vazmenog vremena svi stoje. 
        3. Svećenik blagoslovi vodu i, ako je zgodno, zaroni uskrsnu svijeću u blagoslovljenu vodu. 
        4. Katekumeni se odriču đavla, ispovijedaju vjeru te bivaju kršteni, a može im se podijeliti i potvrda.
        5. Svi prisutni obnavljaju krsna obećanja s upaljenim svijećama u rukama, i to u vidu pitanja i odgovora (uvijek se odgovara u jednini). 
        6. Svećenik poškropi narod blagoslovljenom vodom, a zbor pjeva Vidjeh vodu.
        7. Moli se molitva vjernika.

        d) EUHARISTIJSKA SLUŽBA
        1. Svećenik pristupi oltaru i započne euharistijsku službu prinosom darova kao i obično.
        2. Liturgija završava svečanim trostrukim zaključnim blagoslovom i otpustom Idite u miru, aleluja, aleluja!, na što narod odgovori Bogu hvala aleluja, aleluja!

        Literatura:
        Rimski misal, III. izd. dopunjeno i ponovljeno prema drugom tipskom izd. (dotisak), Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2020.