Crkva danas slavi blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije...
Rodoslovlje
Isusa Krista, sina Davidova, sina Abrahamova. Abrahamu se rodi Izak. Izaku se
rodi Jakov. Jakovu se rodi Juda i njegova braća. Judi Tamara rodi Peresa i
Zeraha. Peresu se rodi Hesron. Hesronu se rodi Ram. Ramu se rodi Aminadab.
Aminadabu se rodi Nahšon. Nahšonu se rodi Salma. Salmi Rahaba rodi Boaza.Boazu
Ruta rodi Obeda. Obedu se rodi Jišaj. Jišaju se rodi David kralj. Davidu bivša žena Urijina rodi Salomona. Salomonu se
rodi Roboam. Roboamu se rodi Abija. Abiji se rodi Asa. Asi se rodi Jozafat.
Jozafatu se rodi Joram. Joramu se rodi Ahazja. Ahazji se rodi Jotam. Jotamu se
rodi Ahaz. Ahazu se rodi Ezekija. Ezekiji se rodi Manaše. Manašeu se rodi
Jošija. Jošiji se rodi Jehonija i njegova braća u vrijeme progonstva u Babilon.
Poslije progonstva u Babilon Jehoniji se rodi
Šealtiel. Šealtielu se rodi Zerubabel. Zerubabelu se rodi Elijakim. Elijakimu
se rodi Azor. Azoru se rodi Sadok. Sadoku se rodi Akim. Akimu se rodi Elijud. Elijudu
se rodi Eleazar. Eleazaru se rodi Matan. Matanu se rodi Jakov. Jakovu se rodi
Josip, muž Marije, od koje se rodio Isus koji se zove Krist. Rođenje Isusa Krista zbilo se ovako. Njegova majka
Marija, zaručena s Josipom, prije nego se sastadoše, nađe se trudna po Duhu
Svetom. A Josip, muž njezin, pravedan, ne htjede je izvrgnuti sramoti, nego
naumi da je potajice napusti. Dok je on to snovao, gle, anđeo mu se Gospodnji
ukaza u snu i reče: »Josipe, sine, Davidov, ne boj se uzeti k sebi Mariju, ženu
svoju. Što je u njoj začeto, doista je od Duha Svetoga. Rodit će sina, a ti
ćeš mu nadjenuti ime Isus jer će on spasiti narod svoj od grijeha njegovih.«
Sve se to dogodilo da se ispuni što Gospodin reče po proroku: Evo, Djevica će začeti i roditi sina i nadjenut će mu se ime Emanuel – što znači: S nama Bog. (Mt 1, 1-16.18-23)
Na blagdan Rođenja Blažene Djevice Marije koji danas slavimo
Crkva pred nas stavlja evanđeoski ulomak s početka Matejeva evanđelja. U pripovjedačkom
tonu evanđeoski pisac donosi »rodoslovlje Isusa Krista« u želji da na taj
način Krista predstavi Židovima kao onoga koga očekuju i o kome govore Zakon i
Proroci. Isus na ovaj način, osim Oca na nebu, ima i Oca ovdje na zemlji –
Josipa. Josip je pak muž Marije, Majke Gospodinove. Njezino Rođenje od
roditelja Joakima i Ane, kako nas uči Predaja, Crkva radosno slavi, časteći onu
koja svijetu donese »Sunce Pravde – Isusa Boga našega«.
U rođenju Djevice Marije Bog je učinio jedan veliki korak k
čovjeku, odškrinuvši mu vrata raja. Marija, koja je bez grijeha začeta, postati
će Majkom Boga i Spasitelja, koji će je sam sa svoga križa darovati za majku
svima poslije sebe.
U današnjem evanđeoskom ulomku vidimo jednu stupnjevitost. Gospodin
se oduvijek brinuo za svoj narod. Ostao je vjeran obećanjima koja je dao
Abrahamu. Vodio je Izraela kroz Stari Zavjet po ljudima koje je sam birao. U
punini vremenâ došao je kao Krist, postao jedan od nas, dotaknuo čovjeka na
poseban način. Na početku toga preokreta stoji Majka Marija. Mogao je Gospodin
odabrati bilo koji način kako bi povijest Izraela učinio poviješću spasenja,
ali on je odabrao rođenje od žene. Žena je zato, kroz Majku Mariju, odmah uz
Krista u centru kršćanskog otajstva. I danas, dok slavimo Rođenje Majke Marije,
mi želimo posvijestiti svome umu i dopustiti da prodrije u naše srce otajstvena
snaga žene i majke, one koja život donosi i one koja nad životom bdije.
Gospodin je svoj narod, okupljen u Crkvu nastavio voditi sve
do danas. Kristova Crkva, na raskrižjima ovozemaljskih putova, naviješta radosnu
vijest evanđelja, uvijek moleći zagovor Majke Marije. Nju je kršćanska tradicija
nazvala i »Zorom spasenja« te »Nadom
svega svijeta«. I uistinu, na blagdan njezina rođenja vjerničko srce zaigra
od radosti i napuni se ljubavlju prema Majci. Jer, Majka je toplija od topline
i nježnija od nježnosti. Sve to Crkva izlijeva pred Gospodina u svojoj molitvi:
»Gospodine, obdari nas nebeskom milošću:
rođenjem Isusovim iz Djevice počelo je naše
spasenje; daj da nam blagdan
njezina rođenja učvrsti mir.
