Benedikt XVI. bio je, zapravo, samo svjedok Kristova evanđelja među muslimanima, dobronamjerno i nenametljivo prošao je tom zemljom poštujući različitost drugih, nudeći im ruku prijateljstva za izgradnju boljeg i mirnijeg svijeta.
Još prije nekoliko dana u medijima smo gledali žestoke prosvjede turskih muslimana zbog posjeta pape Benedikta XVI. njihovoj zemlji. Papin govor iz Regensburga, nakon tri mjeseca, još je navlačio gnjev muslimana, unatoč tome što je Papa nekoliko puta pokušavao objasniti da se radi o krivoj interpretaciji njegova govora. Riječi bizantskog cara Manuela II. Paleologa, koje je Papa preuzeo, izvađene su iz konteksta cijelog govora i bile su dovoljne da bi povrijedile danas vrlo osjetljiv islamski svijet koji nosi biljeg fundamentalizma zbog nekolicine terorista i islamskih ekstremista, koji zlorabe islam za svoje interese. Da je znao da će tako biti, Papa bi se sigurno spretnije izrazio. Napadali su ga i da je protiv primanja Turske u Europsku uniju. Skupovi "nedobrodošlice" naveli su nas da dovedemo u pitanje Papino putovanje u Tursku. No, on je ostao uporan i otišao je tamo.
Već je u susretu s turskim političarima Papa iznenadio svoje protivnike i skeptike. Turskom vlastima izrazio je potporu na putu Turske prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji i u provedbi reformi koje ju tamo vode. Vrlo je znakovit Papin posjet Plavoj džamiji, gdje se zadržao u kratkoj molitvi okrenut prema Meki. Ova gesta prijateljstva prema islamu dokazala je da Benedikt XVI. nije protivnik islama, kako su ga neki pokušali predstaviti. On nastavlja put dijaloga s islamom koji je zacrtao drugi vatikanski sabor i koji su povodili i njegovi prethodnici. Papa je već u zrakoplovu novinarima objasnio: "Ovo je pastoralni, a ne politički posjet. Kršćanstvo i islam trebaju poraditi na dijalogu, a Turska je most između dviju religija".
Osobito važan bio je Papin susret s Bartolomejem I., ekumenskim carigradskim patrijarhom. Papa i carigradski patrijarh su potpisali zajedničku izjavu u kojoj su se založili za zajedničku izgradnju kršćanskih vrednota u današnjem svijetu. Papa je, na blagdan sv. Andrije, apostola, zaštitnika carigradskog patrijarhata, nazočio i svečanoj liturgiji u crkvi sv. Grigorija, koju je predvodio patrijarh Bartolomej I. Ovo je bio još jedan veliki korak u zbližavanju dviju crkava, što se može zaključiti po Papinu govoru: "Mogu jamčiti da je Katolička crkva spremna učiniti sve što je u njezinoj moći da prevlada prepreke i zajedno s našom braćom i sestrama potraži najdjelotvornija sredstva pastoralne suradnje u tome cilju".
Ne smijemo zaboraviti da je Benedikt XVI. posjetio Efez i tamo posjetio kršćansko svetište Marijinu kuću, u koje dolaze i muslimani. Zadnjeg dana svoga boravka u Turskoj Papa je u istambulskoj katoličkoj katedrali Svetoga Duha slavio euharistiju s tamošnjim katolicima.
Benedikt XVI. bio je, zapravo, samo svjedok Kristova evanđelja među muslimanima, dobronamjerno i nenametljivo prošao je tom zemljom poštujući različitost drugih, nudeći im ruku prijateljstva za izgradnju boljeg i mirnijeg svijeta. Povijest je napisana, zaboraviti se ne može, pa i ne treba, ali se trebamo zajedno okrenuti budućnosti i suprotstaviti se silama zla današnjice, koje podjednako prijete i kršćanima i muslimanima i svakom čovjeku.
