Fra Alojzije se tome usprotivio štiteći katolike i muslimane. Odmah su ga pritvorili. Tri dana su ga teško mučili u istražnom zatvoru u Đakovici.
Ove godine, 20. veljače 2025. godine, po prvi put slavimo spomendan našeg novog blaženika franjevca, fra Alojzija Palića, OFM, iz Janjeva na Kosovu, koji je službeno proglašen blaženim 16. 11. 2024. godine (Albanci ga poznaju i štuju pod imenom: I lumi pater Luigj Paliq – Sopaj.)
Kad govorimo o ovom našem blaženiku, moramo se sjetiti da je on živio u vrijeme turske vladavine u našim krajevima. Njegovo ime, svećenički i redovnički poziv, vezani su i uz pokojnog hercegovačkog franjevca fra Franju Brkića, rođenog u Rasnom 17. 06. 1851. godine, koji je bio župnik u Janjevu od svog svećeničkog ređenja 1875. godine pa sve do smrti 11. 09. 1898. godine. On je u Janjevu napravio školu (1884. godine), u kojoj je i sam bio učitelj i u kojoj je osnovnu školu završio i naš blaženik. Potom je sagradio danas postojeću crkvu. Poslao je u Franjevačko sjemenište u Troshan u Albaniji devetoricu janjevskih mladića, koji su zatim postali slavni stupovi Albanske Franjevačke Provincije.
Među njima je bio i blaženi fra Alojzije (Luigj) Palić – Sopaj. Bio je sin Tome i Pauline Jurić. Rođen je u Janjevu, 20. 02. 1877. godine. (Neki izvori navode kao datum rođenja 14. 04. 1878. godine, ali krsni list svjedoči drugačije). Kršten je istoga dana kad je i rođen. Na krštenju je dobio ime Mate. Osnovnu školu završio je u Janjevu, a srednju u Franjevačkom sjemeništu u Trošanu, u Albaniji. Franjevački habit obukao je 23. 09. 1896. godine, prve redovničke zavjete položio je 23. 09. 1897. godine, a svečane 08. 12. 1901. godine. Teologiju je studirao u Bologni, a za svećenika je zaređen 20. 04. 1903. godine.
Kao svećenik prvo je služio u Peći (1903.-1907.), potom je bio rektor svetišta sv. Ante Padovanskog u Đakovici (1907.-1911.), a nakon toga služio je u Glođanima kod Peći (1911.-1913.), pripremajući osnivanje nove župe, dok tu još nije bilo ni crkve ni župnog stana. (Župa je službeno osnovana tek nakon I. svjetskog rata, 1922. godine.)
U to vrijeme izbio je Prvi balkanski rat (1912.-1913.), u kojem je Kraljevina Crna Gora okupirala Peć i Đakovicu s okolinom počevši nasilno pokrštavati muslimane, a i katolike silom prevoditi u pravoslavlje. Fra Alojzije se tome usprotivio štiteći katolike i muslimane. Odmah su ga pritvorili. Tri dana su ga teško mučili u istražnom zatvoru u Đakovici, a onda su ga, skupa sa 60 drugih zatvorenika, odveli na sud u Peć. Vodili su ih pješice, vezane dva po dva. Putem prema Peći, ubili su ga crnogorski vojnici u selu Janoš 07. 03. 1913. godine. (Janoš je u ono vrijeme pripadao župi Đakovica, a od 1922. godine pripada novoosnovanoj župi Bec).
Nakon ubojstva, tijelo pokojnika tri dana je ostavljeno nesahranjeno, a onda je odlukom mjesnih vlasti zakopano ondje gdje je i ubijen. Tek nakon intervencije skopskog nadbiskupa mons. Lazara Mjede i austrougarskih vlasti, pokojnikovo je tijelo nakon devet tjedana ekshumirano i svečano preneseno u župu Zjum i sahranjeno u groblju u selu Bytyç (Shën Gjergj), gdje se danas nalazi. Svjedoci kažu da mu je tijelo bilo ne samo neraspadnuto, nego uopće nije davalo ni neugodan miris.
Austrija je obvezala Crnu Goru da na mjestu mučenikova ubojstva u Janošu postavi veliki željezni križ te da njemu u čast izgradi dvije katoličke crkve: jednu u Becu, na čijem je terenu ubijen, a drugu u Glođanima, gdje je u to vrijeme bio župnik.
Brojna svjedočanstva o mučeništvu i vrlinama blaženog fra Alojzija Palića prikupio je njegov zemljak, fra Shtjefën-Konstantin Gjeçovi-Kryeziu, također Janjevac, još 1926. godine, ali budući da je i on ubijen već 14. 10. 1929. godine, a potom je došlo i vrijeme II. svjetskog rata i komunizma, time se više nije imao tko baviti, sve do povratka slobode ispovijednaja vjere u Albaniji 1990. godine. Uza sve to, narod je trajno molio na mjestu fra Alojzijeve pogibije, kao i na njegovu grobu, duboko uvjeren u njegovu svetost i oslonjen na njegov svetački zagovor.
Kanonski proces za njegovu beatifikaciju započeo je u Skadru, 10. 11. 2002. godine, u grupi od 40 albanskih mučenika. Međutim, budući da ih je bilo 38 iz vremena komunizma, a samo dvojica ranijih: fra Alojzije Palić i don Gjon Gazulli - njihov je proces odvojen od te veće grupe.
Proglašenje blaženim 38 albanskih mučenika slavljeno je u Skadru 05. 11. 2016. godine, a proglašenje ove dvojice blaženika slavljeno je također u skadarskoj katedrali, 16. 11. 2024. godine. Tom zgodom određeno je da se spomendan blaženoga fra Alojzija slavi 20. veljače, na njegov rođendan i ujedno dan krštenja.
Sad možemo slobodno iskazivati javno štovanje i moliti njegov zagovor, očekujući da u skoroj budućnosti bude proglašen i svetim. Dao Bog da i to doživimo!
