Europski sud za ljudska prava protiv križeva

Europski sud za ljudska prava jučer je presudio kako križ u školskim učionicama predstavlja "kršenje prava roditelja na odgoj njihove djece prema njihovim uvjerenjima" i "kršenje religije učenika".

Križ u školskim učionicama predstavlja "kršenje prava roditelja na odgoj njihove djece prema njihovim uvjerenjima" i "kršenje religije učenika", odredio je Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu na osnovu žalbe jedne talijanske državljanke. Vatikan još nije reagirao na tu sudsku odluku priopćivši samo kako "treba ocijeniti presudu".

Talijanska državljanka Soile Lautsi Albertin, rođena u Finskoj, zatražila je 2002. godine da se u državnoj školi Vittorino da Feltre u mjestu Abano Terme, u blizini Padove, koju su pohađala njezina djeca, otkloni križ iz učionica u ime načela državnog laiciteta. Škola je odbila taj zahtjev, a Lautsi se žalila i u prosincu 2004. došla do Vrhovnog suda koji je odbacio odluku Upravnog suda regije Veneto. Taj sud je 2005. ponovno potvrdio svoje stajalište kako je križ simbol talijanske povijesti i kulture, jednakosti, slobode i tolerancije. Državno vijeće je 2006. potvrdilo takvo stajalište, pa se Lautsi 2007. obratila sudu u Strasbourgu. Sud za ljudska prava smatra kako križ u učionicama može biti shvaćen kao religijski simbol i učenici bi se mogli osjećati kao da su educirani pod vjerskim obilježjem.

Sud u Strasbourgu procijenio je kako križ u učionicama ograničava pravo roditelja da educiraju svoju djecu u skladu sa svojim uvjerenjima dodavši kako za učenike, koji su kršćanski vjernici, križ može biti i ohrabrujući znak, ali za pripadnike drugih vjera ili za ateiste mogao bi označavati smetnju. Sud za ljudska prava u Strasbourgu ističe kako se ne može shvatiti da jedan katolički simbol istaknut u školama može služiti obrazovnom pluralizmu koji je esencijalan za očuvanje demokratskog društva kakvo je ono shvaćeno u Europskoj konvenciji za ljudska prava i napisano u talijanskom Ustavu.

Sedam sudaca, koji su potpisali tu presudu, a kojom se talijanskoj vladi nalaže i plaćanje 5000 eura talijanskoj državljanki kao nadoknada za moralnu uvredu, su Francoise Tulkens (Belgija), Vladimiro Zagrebelsky (Italija), Ireneu Cabral Barreto (Portugal), Danute Jociene (Litva), Dragoljub Popović (Srbija), Andras Sajo' (Mađarska) i Isil Karakas (Turska).

No, sud nije naložio talijanskim vlastima da uklone križeve. Talijanska će se Vlada, prema navodima iz novinske agencije ANSA, žaliti na ovu odluku.

Strasburška je presuda izazvala silne reakcije u Italiji.

"Ovo je odvratna presuda", izjavio je Rocco Buttiglione, bivši ministar kulture. "Presuda mora biti čvrsto odbijena. Italija ima svoju kulturu, svoju tradiciju i svoju povijest. Oni koji dolaze među nas, jednostavno moraju prihvatiti ovu kulturu i ovu povijest", rekao je Buttiglione.

Ministrica za obrazovanje Mariastella Gelmini izjavila je kako je "presuda uvreda naše tradicije". "Prisutnost križa u učionicama ne označava privrženost katolicizmu nego je to, jednostavno, simbol naše tradicije", rekla je Gelmini. "Povijest Italije obilježena simbolima i ako izbrišemo simbole, brišemo dio sebe. Nitko pa čak ni ideološki Europski sud neće izbrisati naš identitet. Ujedinjena Europa se ne gradi na eliminiranju tradicija pojedinih država." Ministar poljodjelstva Luca Zaia (Sjeverna liga) kaže kako se osjeća uvrijeđenim sudskom odlukom koja lažno brani demokraciju. Piergiorgio Bergonzi, predstavnik talijanskih komunista, ocjenjuje presudu kao jasno upozorenje za potvrdu vrijednosti laiciteta škole i države.

Mario Baccini, senator u Berlusconijevoj vladi, izjavio je kako je Europski sud za ljudska prava "pohrlio u bezboštvo", dok je Pier Ferdinando Casini, čelnik Unije kršćanskih demokrata, naglasio kako je presuda pokazala da su institucije Europske unije bile kolebljive u svom neuspjehu da Europi priznaju kršćanske korijene.

Glasnogovornik Ureda za tisak Svete Stolice otac Federico Lombardi rekao je kako je, prije komentiranja, potrebno prvo proučiti spornu presudu dok je Talijanska biskupska konferencija izjavila kako je presuda "jednostrana i ideološka" te "priziva tugu i zbunjenost".