SAMOSTAN I CRKVA

Iako su hercegovački franjevci dugo željeli sagraditi svoj samostan u Zagrebu, to nije bilo moguće sve do dolaska demokracije. Do tada su hercegovački bogoslovi i drugi franjevci živjeli u dvije obiteljske kuće. Gradnja je počela 1. rujna 1993. polaganjem kamena temeljca koji je blagoslovio tadašnji zagrebački pomoćni biskup Juraj Jezerinac.

Slijediti Krista

Svečano otvorenje, uz blagoslov kardinala Franje Kuharića, bilo je dvije godine kasnije - 28. rujna 1995. Na svetkovinu Bezgrješnog začeća BDM 2005. godine, crkvu je posvetio uzoriti kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački.

Crkva i samostan su površinski dosta prostrani i zauzimaju 5250 m2, a projektirao ih je ing. arh. Ivan Antolić. Umjetnine koje se nalaze u crkvi radilo je više umjetnika. Tako je Raspelo u crkvi djelo Antuna Augustinčića, kip Blažene Djevice Marije (u crkvi) izradio je Dino Felici, dok je kip BDM na pročelju crkve djelo L. Conta. Križni put je djelo Jure Žaje, a vitraji i mozaik Josipa D. Botterija.

Slijediti Krista
Slijediti Krista
Slijediti Krista

Osim crkve, samostan ima i lijepu kapelicu, također s više umjetnina: Raspelom (Vanja Radauš, kipom BDM (Jure Žaja), Križnim putom i vitrajima (Ante Starčević).

Ispred samostana se nalazi dvorište, a oko njega zelena površina. Budući da se nalazi blizu parka Maksimir i okretišta tramvaja u Dubravi, može se reći da ima ugodan i povoljan položaj u gradu. Samostan je često i domaćin značajnih vjerskih, kulturnih i društvenih događaja. Najveće bogatstvo su mu, svakako, vjernici koji se u velikom broju okupljaju na sv. misama.

GDJE SMO?