Sloboda je lijepa i nitko ju ne može platiti, no i ona nosi neke odgovornosti. Kad smo bili djeca majka nas je upozoravala da ne izlazimo vani bez jakne kada je hladno. Znala je da će nam hladnoća naškoditi i htjela nas je poštedjeti prehlade i bolesti. Često smo se tomu protivili misleći kako nas podcjenjuje i kako smo mi velike junačine te da nam hladnoća ne može naškoditi.
Mjesto i vrijeme rođenja, spol, materinji jezik, roditelji i rodbina, fizički izgled - sve su ovo stvari s kojima se rodimo i koje ne možemo birati, već ih dobivamo prirodno i genetski nasljeđujemo. Ali kako bi bilo kad bismo sami mogli birati ove stvari? Podrazumijeva se kako nitko sebe ne bi zakinuo ni na kojem području. Zamisli kako sam sebi biraš boju kose i očiju, dužinu stopala, tko će ti biti otac a tko majka, kojim ćeš jezikom pričati itd. Pa izabrao bi sve najbolje! Jednom se u našoj ljudskoj povijesti nešto slično i dogodilo. Otac je Sinu odabrao majku, onu koja će ga odgajati, pratiti kroz život, suosjećati i supatiti s njim do kraja. I kao što bismo i mi sebi izabrali sve najbolje, tako i Otac bira najbolju majku. Međutim, ona ne ostaje samo njegova majka, nego podno križa postaje i naša majka te majka cijeloga svijeta.
Danas slavimo početak majčinog života, svetkovinu Bezgrješnog začeća Blažene Djevice Marije. Bog ju je na samom početku sačuvao od ljage istočnoga grijeha, koji je s prvim ljudima ušao u svijet. I kako je od samog začeća u utrobi svoje majke Ane počela živjeti bezgrješno, tako je nastavila i završila svoj život. Kada je Eva poslušala zmiju, tj. sotonu, grijeh ulazi u naš svijet i ostavlja posljedice do danas. Također, Bog zameće neprijateljstvo između njih dvije, između Eve i zmije, žene i sotone. Žena je sagriješila pod utjecajem sotone, ali po ženi dolazi Spasenje. Rađa se Marija koja je oslobođena od tog grijeha i donosi nam na svijet Krista Spasitelja.
Marija i Eva od Boga dobivaju istu milost, a to je početak života bez grijeha. Također im Bog daje, kao i svakom čovjeku danas, slobodu življenja i odabira. Bog nas je sve stvorio slobodne i ne sili nas ni na šta. Hoćemo li se hraniti njime ili neprijateljem - to svatko bira za sebe. Eva izigrava tu slobodu i pada pod utjecaj sotone želeći postati kao Bog, u čemu njena oholost igra glavnu ulogu. Upravo je ta oholost temelj i svakog našeg grijeha – želimo imati nešto što nije naše, sudimo druge, dajemo si za pravo činiti nešto što jedino Bog može.
Sloboda je lijepa i nitko ju ne može platiti, no i ona nosi neke odgovornosti. Kad smo bili djeca majka nas je upozoravala da ne izlazimo vani bez jakne kada je hladno. Znala je da će nam hladnoća naškoditi i htjela nas je poštedjeti prehlade i bolesti. Često smo se tomu protivili misleći kako nas podcjenjuje i kako smo mi velike junačine te da nam hladnoća ne može naškoditi. Sličan je odnos između ljudske slobode i samovolje i Božjeg nauma - možemo izaći vani bez jakne, ali ćemo se prehladiti. Bog ne želi da činimo zlo i s tim ne uništava našu slobodu koju nam je dao, nego nas hoće usrećiti. Zato što nas ljubi i voli kao majka dijete, želi nas obraniti od „bolesti“, od onoga što će nam zagorčati život, te nam daje smjernice kako biti što bolji ljudi i kršćani.
Svjedoci smo kako se u današnjem modernom svijetu sloboda iskorištava na pogrešan način i kako se vrši samovolja. Žena čije začeće danas slavimo primjer nam je kako u Božjoj ljubavi živjeti slobodno i vršiti njegovu volju, a ne svoju. Ona nije poput Eve prokockala svoju slobodu i ugađala svojim zahtjevima, već je uvijek osluškivala i slušala Božji glas. Nije joj bilo teško bježati u Egipat, rastati se od Sina kada odlazi u svijet i osjetiti kako joj mač probija srce. Znala je da je to Očeva volja i posve mu je predala svoj život ponizno mu služeći. Isus u evanđelju kaže kako su njegova majka i njegova braća oni koji vrše volju Božju. Nije li Marija tu na prvom mjestu, ispred svih? Utecimo se Bezgrješnoj Bogorodici i majci svega svijeta kako bismo i mi mogli čuti i primjenjivati volju Božju u svojim životima.
